Juče je u Amsterdamu u 74. godini umrla Dubravka Ugrešić.

Naša današnja emisija posvećena je sećanju na ovu veliku evropsku književnicu, spisateljicu i esejistkinju koja je imala izuzetan uticaj na generacije književnica i književnika u regionu i svojim odlaskom je ostavila nenadoknadivu prazninu.

Dubravka Ugrešić jedna je od najistaknutijih evropskih spisateljica i esejistkinja. Od ranih postmodernističkih radova, preko elegičnog suočavanja s raspadom Jugoslavije i padom Berlinskog zida, pa sve do pisanja o popularnoj i literarnoj kulturi, rad Dubravke Ugrešić obeležen je retkom kombinacijom ironije, polemičnosti i saosećanja. Pošto je diplomirala komparativnu i rusku književnost, Ugrešić je niz godina radila na Institutu za teoriju književnosti Univerziteta u Zagrebu, uspešno gradeći paralelne karijere spisateljice i naučne radnice. Kada je počeo rat u Jugoslaviji 1991. godine, otvoreno je zauzela antiratni stav, kritički secirajući nazadnjački hrvatski i srpski nacionalizam, glupost i zločinstvo rata, i zato je postala meta nacionalističkih novinara, političara i kolega pisaca. Izložena dugotrajnom javnom progonu i upornom medijskom šikaniranju, napustila je Hrvatsku 1993. godine. Zato je sebe smatrala “transnacionalnom” ili “post-nacionalnom” spisateljicom i zalagala se za pravo autora da se ne obazire na etničke i nacionalne granice, posebno kada su one silom nametnute kao što je to bilo u njenom slučaju.

Autorka je knjiga Poza za prozu, Štefica cvek u raljama života, Život je bajka, Forsiranje romana –reke, za koju je dobila Ninovu nagradu 1988. godine, zatim, Američki fikcionar, Kultura laži, Muzej bezuvjetne predaje, Zabranjeno čitanje, Ministarstvo boli, Nikog nema doma, Baba jaga je snijela jaje, Lisica i druge. Njene knjige su prevedene na trideset jezika. Predavala je na brojnim američkim i evropskim univerzitetima. Dobitnica je mnogih istaknutih književnih nagrada, a zadnjih godina se sve više govorilo o tome da je kandidatkinja za Nobelovu nagradu.

Dubravka Ugrešić je imala neopisiv uticaj na generacije pisaca i posebno spisateljica u bivšoj Jugoslaviji i kasnije u regionu. O tome najbolje govori dirljiv tekst poznate hrvatske književnice Olje Savičević Ivančević koju prenosimo u celini sa njenog Fejsbuk profila.

"Zove me M. i kaže: Otišla nam Dubravka. Tuga. Odgovaram: Nemoguće. I čini se nemoguće za nas koje smo izrasle iz Dubravkinih rečenica, s njom smo odrastale, ravnale kralježnicu zahvaljujući njenoj ljudskoj uspravnosti i književnom poštenju. Dubravkin utjecaj na autorice, a vjerujem i autore novijih generacija u regiji, neusporediv je. Bez nje među nama, bilo bi još puno gore; da je parafraziram, prazni karaoke orkestar bi još tužnije i disonantnije svirao u domaćoj kulturnoj krčmi; s njom se sve činilo i čini ipak podnošljivije, smislenije, pametnije nego što je. U svojim tekstovima znala je osvijetliti pravu mjeru stvari u našoj provinciji, kako to obično biva kad se stavi ozbiljnost nasuprot površnosti, duhovitost nasuprot usiljenosti, kritičnost nasuprot kritizerstvu, talent, strast i vještina nasuprot skribomaniji i navodnim zakonima tržišta. Kao čitateljica s nestrpljenjem sam čekala njene nove knjige, vjerovala sam i nadala se da će napisati još puno toga. Bila je velika povlastica, a i radost dijeliti komadić vremena s Dubravkom Ugrešić. Ostale su knjige, klasici još za njena života, a vječno mlade i suvremene, iz kojih još imamo puno za naučiti i o umijeću pisanja i o spisateljskom dostojanstvu."

Čast nam je da smo i mi imali priliku da snimimo i objavimo razgovor Dubravke Ugrešić i Svetlane Slapšak početkom 2021. godine. Izuzetne autorke, spisateljice, kolumnistkinje, esejistkinje, naučnice, iza kojih su impresivne bibliografije i međunarodne nagrade. Dve beskompromisne borkinje protiv nacionalizma, rata i entičkih i nacionalnih ograničenja u književnosti i na svim drugim poljima. Zbog snažnog antinacionalističkog stava bile su primorane da napuste devedesetih svoje gradove u kojima su živele i radile i da nastave svoj rad u inostranstvu. Pre svega Dubravka i Svetlana su stare i dobre prijateljice između kojih se lako i strasno razvija debata o filmovima i književnosti, preko istorije i poltitike, pa sve do rakije kruškovače. Ceo razgovor možete čuti i pogledati na YouTube kanalu Kulturnog centra Danilo Kiš, a danas reemitujemo delove razgovora, u uspomenu na Dubravku Ugrešić.

Reemitovaćemo i razgovor sa teoretičarkom književnosti dr Merimom Omeragić iz Sarajeva, čiji intervju sa Dubravkom Ugrešić čini okosnicu knjige, izašle prošle godine u Hrvatskoj (Multimedijalni institut)  pod nazivom Brnjica za vještice.

Foto: Shevuan Williams. Norman

Ovaj projekat je sufinansiran iz Budžeta Republike Srbije - Ministarstva informisanja i telekomunikacija. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva. Projekat je sufinansiran i od strane Ministarstva za kulturo Republike Slovenije.